Zašto se pigmentacija pojačava čak i uz SPF 50: nije riječ samo o ultraljubičastom zračenju

Koristili ste SPF 50 cijelo ljeto, niste izgorjeli, redovito ste nanosili sredstvo za zaštitu od sunca — a na jesen ste primijetili da su pigmentne mrlje postale tamnije. Krema je pritom sasvim mogla djelovati onako kako je i trebala. Jednostavno, broj SPF ne pokazuje koliko učinkovito proizvod pokriva sve raspone sunčeve svjetlosti koji mogu utjecati na pigmentaciju. Za kožu s melazmom, postupalnom hiperpigmentacijom ili sklonošću brzom tamnjenju nisu važni samo UVB-zraci, zaštitu od kojih ponajprije i odražava SPF. Na pigmentaciju utječu i UVA, posebno njegov dugovalni dio UVA1, kao i dio vidljive svjetlosti. Zato se dva proizvoda s istim SPF 50 na takvoj koži mogu ponašati različito.

SPF 50 djeluje, ali ne opisuje cjelokupnu fotoprotekciju

SPF — Sun Protection Factor — određuje se prema tome koliko sredstvo za zaštitu od sunca smanjuje eritem, odnosno crvenilo kože nakon UV-zračenja. Taj je pokazatelj najviše povezan sa zaštitom od UVB-a. Koliko će dobro konkretan proizvod sprječavati pigmentaciju, sam broj SPF ne pokazuje. UVA-zaštita procjenjuje se zasebno: u Europskoj uniji preporučuje se da UVA protection factor iznosi najmanje trećinu deklariranog SPF-a, a kritična valna duljina najmanje 370 nm.

Što su UVA1 i vidljiva svjetlost

Sl. UVB, UVA1 i vidljiva svjetlost razlikuju se po valnoj duljini, prolasku kroz staklo i dubini djelovanja na kožu.

Sunčevo zračenje koje dopire do kože sastoji se od različitih raspona. U fotobiologiji se UVB obično odnosi približno na 290–320 nm, UVA2 na 320–340 nm, UVA1 na 340–400 nm, a vidljiva svjetlost na 400–700 nm. Granice se mogu malo razlikovati ovisno o klasifikaciji, ali za razumijevanje fotoprotekcije važan je sam slijed: nakon UVB-a i UVA dolazi onaj dio sunčeva spektra koji ljudsko oko već vidi. Vidljiva svjetlost čini približno polovicu elektromagnetskog zračenja koje dopire do površine Zemlje. 

UVA1 nije zaseban izvor svjetlosti, nego dugovalni dio sunčeva UVA-zračenja. Posljednjih se godina posebna pozornost posvećuje rasponu 370–400 nm, koji se nalazi neposredno uz granicu s vidljivom svjetlošću. Dugovalni UVA1 prodire u kožu dublje od UVB-a i može zajedno s visible light pridonijeti dugotrajnom tamnjenju kože. Glavni svakodnevni izvor UVA1 je sunce; znatan dio UVA prolazi i kroz obično prozorsko staklo, za razliku od većine UVB-a. Umjetni izvori UVA također postoje — primjerice u solarijima ili fototerapiji — ali u kontekstu svakodnevne fotoprotekcije glavno ostaje sunčevo zračenje. 

Vidljivu svjetlost dobivamo i od sunca i od umjetne rasvjete, LED-lampi, monitora i pametnih telefona. U nju spada i plavi, odnosno high-energy visible, dio spektra otprilike 400–490 nm. No kod melazme i suncem inducirane pigmentacije glavno značenje ima upravo sunčeva vidljiva svjetlost: intenzitet zračenja običnih ekrana u stvarnom je životu znatno niži. 

Ova tablica ne znači da se zaštita nekog sunscreena može točno odrediti samo čitanjem INCI-ja. Jedan filtar može pokrivati više raspona, a konačni spektralni profil ovisi o koncentraciji, kombinaciji filtara, njihovoj fotostabilnosti i cijeloj formuli. Za najdulji UVA1 razlika među proizvodima može biti posebno primjetna; suvremeni razvoj upravo je usmjeren na proširenje apsorpcije bliže 400 nm. Kod vidljive svjetlosti situacija je još složenija: uobičajeni UV-filtri ne pružaju istu razinu zaštite kakvu mogu osigurati pigmentirane formule.

Antioksidansi i druge pomoćne komponente mogu utjecati na pojedine biološke posljedice fotozračenja, ali to je drugi mehanizam. Vitamin C, vitamin E, niacinamid ili biljni antioksidansi ne zamjenjuju UV-filtre ili pigmente koji smanjuju količinu zračenja koja dopire do kože.

U stvarnom životu spektralnim se karakteristikama pridružuju i jednostavniji čimbenici: koliko je sunscreena naneseno, je li se istrošio tijekom dana, koliko je vremena osoba provela na izravnom suncu i kakvu UVA-zaštitu ima konkretna formula. SPF 50 na pakiranju važna je karakteristika, ali ne opisuje sve što se događa s kožom na suncu.

Što su pokazala nova istraživanja o UVA1, vidljivoj svjetlosti i melazmi

Utjecaj vidljive svjetlosti na pigmentaciju pokazali su još rani eksperimentalni radovi na ljudima. UVA1 i vidljiva svjetlost mogu izazvati dugotrajno tamnjenje kože, osobito kod srednjih i tamnijih fototipova. Kasnija su istraživanja pojasnila da doprinos ne daje samo UVA1, nego i plavi te dio zelenog područja vidljivog spektra.

Posebno je zanimljivo randomizirano istraživanje iz 2025. u kojem su sudjelovale 42 žene s melazmom. Tijekom pet ljetnih mjeseci na jugu Francuske koristile su jedno od dva sredstva za zaštitu od sunca s gotovo jednakom UV-zaštitom: SPF 65 i UVA-PF 35 kod toniranog te SPF 64 i UVA-PF 36 kod netoniranog. Tonirana formula dodatno je sadržavala pigmente koji mogu smanjiti prodiranje dijela vidljive svjetlosti. Melazma se tijekom ljeta nije pogoršala ni u jednoj skupini, a prosječni se mMASI čak smanjio. Na toj kliničkoj ljestvici nije bilo značajne razlike između proizvoda. Istodobno su kolorimetrijska mjerenja nakon pet mjeseci pokazala bolje ujednačavanje boje između područja melazme i okolne kože u skupini s toniranim sunscreenom. Unatoč gotovo istim SPF-u i UVA-PF-u, rezultati u pogledu pigmentacije nisu bili potpuno jednaki.

Početkom 2026. u pilot-radu melazma je bila izravno izložena vidljivoj svjetlosti. Njezina su područja tamnjela jače od susjedne kože, a pigmentacija se mogla pojačati i odmah nakon izlaganja i kasnije. Tu je liniju dodatno učvrstio međunarodni konsenzus o fotoprotekciji od vidljive svjetlosti, objavljen 2026. Stručnjaci su visible light prepoznali kao klinički značajan čimbenik kod melazme i postupalne hiperpigmentacije. Istodobno za nju još ne postoji pandan SPF-u — jedan standardizirani pokazatelj prema kojem bi se dva proizvoda na polici mogla lako usporediti.

Tonirani SPF i željezovi oksidi: zašto boja kreme još ništa ne jamči

Kod melazme i sklonosti hiperpigmentaciji često se preporučuju tonirana sredstva za zaštitu od sunca sa željezovim oksidima. Pigmenti doista mogu apsorbirati i raspršivati dio vidljive svjetlosti, dok prozirni UV-filtri djeluju pretežno u ultraljubičastom području. Ali sama nijansa još ništa ne govori o razini takve zaštite. To se dobro vidi u seriji istraživanja iz 2025.: u devet randomiziranih ispitivanja na 188 osoba s fototipovima III–V testirano je 30 proizvoda. Dvadeset i četiri od njih statistički su značajno smanjivala pigmentaciju izazvanu vidljivom svjetlošću, ali se učinkovitost osjetno razlikovala. Razina zaštite korelirala je s količinom pigmenata u formuli, iako sama prisutnost boje nije omogućavala predviđanje rezultata.

Problem se dobro vidi i na razini označavanja. U analizi komercijalnih toniranih sunscreena, objavljenoj 2026., autori su razmotrili 37 proizvoda i zasebno kontaktirali proizvođače o sadržaju željezovih oksida. Pokazalo se da je vrlo malo podataka prema kojima bi kupac mogao normalno usporediti zaštitu od vidljive svjetlosti. SPF je lako usporediti po brojci, a zaštitu od visible light danas se često mora procjenjivati samo prema neizravnim pokazateljima.

Ni sama riječ „mineralni” ne rješava situaciju. Suvremeni sunscreensi s cinkovim oksidom ili titanijevim dioksidom često su formulirani tako da budu što manje vidljivi na koži. Mogu dobro djelovati u UV-području, ali zaštita od vidljive svjetlosti ovisi o pigmentima i svojstvima cijele gotove formule. U istraživanjima su čak i različiti tonirani mineralni proizvodi pružali nejednaku zaštitu od kombinacije UVA1 i vidljive svjetlosti.

Dodatna zabuna nastaje i oko samog pojma „vidljiva svjetlost”. U istraživanjima melazme i fotoprotekcije misli se prije svega na sunčevu vidljivu svjetlost, a ne na zaslon pametnog telefona ili prijenosnog računala. Utjecaj digitalnih ekrana zasebno razmatramo u materijalu o ekspozomu kože.

Što provjeriti u fotoprotekciji ako mrlje postaju tamnije

Visoka UVB/UVA-zaštita ostaje temelj fotoprotekcije. Štoviše, u istraživanju iz 2025. čak je i netonirani sunscreen s dobrom UVA-zaštitom pomogao spriječiti ljetno pogoršanje melazme. Ako mrlje ipak postaju tamnije, najprije vrijedi provjeriti nekoliko stvari:

• nanosi li se sredstvo za zaštitu od sunca u dovoljnoj količini;
• obnavlja li se nakon plivanja, jakog znojenja ili brisanja;
• kakvu UVA-zaštitu ima konkretna formula;
• koliko vremena koža provodi na izravnom suncu i koriste li se dodatno hlad, šešir ili druga fizička zaštita;
• ako postoji melazma ili uporna postupalna hiperpigmentacija — predviđa li formula zaštitu ne samo od UV-a nego i od vidljive svjetlosti.

Koliko sredstva za zaštitu od sunca znači „dovoljno”

Deklarirani SPF određuje se u laboratoriju pri nanošenju 2 mg proizvoda na 1 cm² kože. Ako je sloj znatno tanji, stvarna razina zaštite se smanjuje. U svakodnevnom životu nitko ne važe kremu za svaki dio lica, pa se kao praktična smjernica koristi količina koja prekriva duljinu kažiprsta i srednjeg prsta. Vrat, uši, liniju rasta kose i druga izložena područja treba prekriti zasebno. Na otvorenom se sunscreen obnavlja otprilike svaka dva sata, kao i nakon plivanja ili jakog znojenja.

Kod toniranih proizvoda količina je posebno važna. Ako je nijansa pretamna, presvijetla ili narančasta, ili se sama formula čini pregustom, lako se može početi nanositi gotovo kao tekući puder — u tankom kozmetičkom sloju. U tom slučaju čak i dobro osmišljena fotoprotekcija u stvarnom životu neće djelovati kao na testovima. Zato su odgovarajuća nijansa i ugodna tekstura kod toniranog SPF-a ne samo pitanje šminke nego i uvjet normalnog nanošenja.

Što se može razumjeti s pakiranja

Za SPF postoji poznata brojka, za UVA zasebni sustavi označavanja, a za visible light još nema općeprihvaćenog potrošačkog pokazatelja. Upravo zato u ovom dijelu etiketa daje znatno manje informacija nego što bi se željelo.

Je li obavezno odabrati mineralni SPF

Ne. Za kožu s pigmentacijom važni su široka UV-zaštita i, kada je to relevantno, sposobnost gotovog proizvoda da djeluje u vidljivom spektru. Podjela na „mineralne” i „kemijske” filtre sama po sebi to ne pokazuje. Netonirani mineralni SPF može dobro štititi od UV-a, a istodobno propuštati znatan dio vidljive svjetlosti, dok pigmentirana formula sa željezovim oksidima može proširiti spektar zaštite.

A ako nanesem obični SPF, a preko njega tekući puder

Dekorativni proizvod s pigmentima može dodatno oslabiti dio vidljive svjetlosti. Ali obični tekući puder ne može se automatski izjednačiti sa sredstvom za zaštitu od sunca testiranim na zaštitu od visible light: koncentracija pigmenata, spektralna svojstva i količina proizvoda na koži obično su nepoznati. Zato shema „punovrijedni SPF + tonirani proizvod” itekako može imati praktičnog smisla, ali osnovnu UV-zaštitu mora osiguravati upravo sunscreen. Šminku je ovdje bolje promatrati kao mogući dodatni sloj, a ne kao način kompenzacije nedovoljne količine SPF-a.

Treba li svima tonirani SPF

Najuvjerljiviji podaci zasad se odnose na melazmu, postupalnu hiperpigmentaciju i kožu koja se izraženo pigmentira pod utjecajem vidljive svjetlosti, osobito kod srednjih i tamnijih fototipova. Za osobu sa svijetlom kožom i nekoliko solarnih lentiga nema razloga automatski smatrati bilo koji tonirani sunscreen klinički boljim od kvalitetnog netoniranog proizvoda s visokim SPF-om i dobrom UVA-zaštitom.

Ako su se mrlje već pojavile, ne treba ih odmah svrstati u „pigmentaciju nakon sunca” i pokušavati ukloniti kiselinama ili laserom. Melazma, solarni lentigo i postupalna hiperpigmentacija mogu izgledati slično, ali nastaju iz različitih razloga i zahtijevaju različitu taktiku. Kako svježa preplanulost, fototip i izloženost suncu utječu na izbor postupaka, zasebno obrađujemo u materijalu o kozmetološkim postupcima ljeti.

SPF 50 sasvim može djelovati, čak i ako su krajem ljeta mrlje postale uočljivije. Za kožu sklonu melazmi i hiperpigmentaciji jednostavno je važan širi kontekst fotoprotekcije — a on ne stane u jednu brojku na pakiranju.

Izvori

1. International Organization for Standardization. ISO 24444:2019. Cosmetics — Sun protection test methods — In vivo determination of the sun protection factor (SPF). Geneva: ISO; 2019.
2. European Commission. Commission Recommendation of 22 September 2006 on the efficacy of sunscreen products and the claims made relating thereto (2006/647/EC). Off J Eur Union. 2006;L265:39–43.
3. Polena H, et al. Comparison of Visible Light-Protective Tinted Sunscreen to Untinted Sunscreen to Protect Melasma Patients During Summer. J Cosmet Dermatol. 2025;24(10):e70450.
4. Renoux P, et al. Visible Light-Induced Pigmentation: Improved In Vivo Methodology for Measuring Efficacy of 30 Products in 9 Randomised Controlled Trials and Correlation With In Vitro Assessment. Exp Dermatol. 2025;34(9):e70167.
5. Mann T, et al. Visible light induces skin darkening in vivo: comparative pilot studies reveal enhanced susceptibility in melasma. Photochem Photobiol Sci. 2026;25(2):299–306.
6. International modified Delphi consensus statement on visible light photoprotection: effects, measurement, and recommendations. J Invest Dermatol. 2026;146(8):2094–2104.e2.
7. Mohammed H, Kohli I, Lim HW. From Ultraviolet to Visible Light: Emerging Concepts in Comprehensive Photoprotection. Photodermatol Photoimmunol Photomed. 2026.
8. Ruvolo E, et al. Enhancing Photoprotection: Assessing Visible Light Photoprotection in Tinted Inorganic Sunscreens. Photodermatol Photoimmunol Photomed. 2026;42(4):e70104.
9. Iron Oxides in Tinted Sunscreen for Hyperpigmentation: A Product Analysis and Literature Review. 2026.
10. Impact of Iron-Oxide Containing Formulations Against Visible Light-Induced Skin Pigmentation in Skin of Color Individuals. J Drugs Dermatol. 2020.
11. American Academy of Dermatology. How to apply sunscreen. Schaumburg, IL: American Academy of Dermatology; 2025.
12. Bimczok R, Gers-Barlag H, Mundt C, Klette E, Bielfeldt S, Rudolph T, et al. Influence of applied quantity of sunscreen products on the sun protection factor. Skin Pharmacol Physiol. 2007;20(1):57–64.