Kada akne ne prolaze ili se lice često crveni, nameće se pitanje: može li crijevo utjecati na kožu? Istraživači proučavaju kako crijevne bakterije i tvari koje one proizvode međudjeluju s imunosnim sustavom i upalnim procesima u koži. To se područje naziva gut–skin axis — os „crijevo — koža”.

Kod akni se istražuju sastav crijevnih bakterija i probiotici. Kod rozaceje — povezanost s određenim bolestima probavnog sustava i stanjima poput sindroma prekomjernog bakterijskog rasta u tankom crijevu (SIBO). Pogledajmo što su točno pokazala istraživanja i kako se to može primijeniti u praksi.

Kako crijevo može biti povezano s kožom

Crijevne bakterije sudjeluju u preradi hrane i proizvode različite tvari. Dio tih tvari utječe na rad imunosnog sustava. Njegove reakcije mogu se odraziti na upalu u koži i na zaštitnu barijeru koja zadržava vlagu te pomaže štititi kožu od iritansa. Jedan su primjer takvih tvari kratkolančane masne kiseline. One nastaju kada crijevne bakterije prerađuju vlakna. Upravo su taj put istraživači provjeravali u pokusu na životinjama.

Što je pokazalo istraživanje mehanizma

U eksperimentalnom modelu alergijske upale kod miševa butirat — jedna od kratkolančanih masnih kiselina — utjecao je na rad stanica kože i pomagao održavati njezinu barijeru. To pokazuje jedan od mogućih putova međudjelovanja crijevnog mikrobioma i kože. Iako se akne i rozaceja u ovom istraživanju nisu proučavale, u modelu alergijske upale butirat je utjecao na kožnu barijeru. Takav mehanizam može biti važan i za ove bolesti.

Crijevo i koža: što znamo o povezanosti mikrobioma s aknama i rozacejom

Jedan od mogućih putova međudjelovanja

shematski prikaz crijevnog mikrobioma

Crijevni mikrobiom

Zajednica bakterija i drugih mikroorganizama.

metaboliti

Metaboliti

Primjerice, butirat — proizvod fermentacije vlakana.

Imunosni signali

Imunosni signali

Metaboliti mogu utjecati na reakcije imunosnog sustava.

reakcija kože na signal crijevnog mikrobioma

Reakcija kože

Mogu se mijenjati upala i rad zaštitne barijere.

Akne: što istraživači traže

Akne nastaju u folikulu dlake, u kojem se nalazi žlijezda lojnica. Na njihov tijek utječu stvaranje sebuma, začepljenje folikula, lokalne bakterije i upala. Istraživanja crijevnog mikrobioma pomažu razjasniti prate li te procese promjene u crijevu.

Kada su istraživači otkrili razlike u sastavu crijevne mikrobiote kod osoba s aknama i bez njih, pojavilo se sljedeće pitanje: može li probiotik utjecati na tijek akni? To se provjerava u kliničkim ispitivanjima: sudionici uzimaju konkretnu probiotičku formulu, a istraživači procjenjuju kako se mijenja izraženost osipa.

Što pokazuju istraživanja akni

U istraživanju crijevnog mikrobioma kod akni uspoređene su 43 osobe s aknama i 43 sudionika kontrolne skupine te su utvrđene razlike među skupinama. U pilot-istraživanju iz 2026. godine uspoređivani su uzorci kože i stolice 17 pacijenata s umjerenim ili teškim aknama te 14 sudionika bez akni; autori su također opisali razlike u mikrobnim zajednicama.

Zasebno je provjeravana probiotička formula s Lacticaseibacillus rhamnosus i Arthrospira platensis. U 12-tjednom randomiziranom istraživanju poboljšanje za najmanje jednu kategoriju na ljestvici težine akni zabilježeno je kod 20 od 40 sudionika koji su uzimali formulu i kod 10 od 34 sudionika u placebo skupini.

Što su pokazale metaanalize probiotika kod akni

U metaanalizi iz 2025. godine objedinjeni su rezultati triju randomiziranih istraživanja s ukupno 231 osobom. Uzimanje probiotika u prosjeku je bilo povezano s umjerenim smanjenjem broja upalnih elemenata akni u usporedbi s kontrolnim skupinama. Međutim, rezultati istraživanja znatno su se međusobno razlikovali.

Druga metaanaliza devet istraživanja također je pokazala poboljšanje pojedinih pokazatelja akni nakon 12 tjedana primjene probiotika. Dakle, pozitivan učinak zabilježen je ne samo u pojedinačnim ispitivanjima, ali zasad nema dovoljno podataka da bi se odredili najučinkovitiji sojevi i režimi uzimanja. Više detalja nalazi se u metaanalizi randomiziranih istraživanja iz 2025. godine.

Dakle, pojedine probiotičke formule mogu biti korisna dopuna liječenju akni. Ipak, temelj terapije ostaju lokalni pripravci i sistemski lijekovi koje dermatolog odabire ovisno o težini bolesti.

Rozaceja: kada je stanje probavnog sustava važno

U istraživanjima rozaceje crijevna se tema razmatra drukčije. Znanstvenici provjeravaju javljaju li se kod osoba s rozacejom češće pojedine bolesti probavnog sustava, kao i može li liječenje određenog potvrđenog crijevnog stanja utjecati na kožu.

Što su pokazala istraživanja rozaceje i SIBO-a

U danskoj kohorti uspoređeni su podaci 49 475 osoba s rozacejom i više od 4,3 milijuna sudionika kontrolne skupine. Kod osoba s rozacejom češće su se otkrivale celijakija, Crohnova bolest, ulcerozni kolitis i sindrom iritabilnog crijeva. Nakon statističke prilagodbe u toj kohorti nije utvrđena povezanost sa SIBO-om ili Helicobacter pylori. Dakle, dansko populacijsko istraživanje rozaceje i bolesti probavnog sustava pokazalo je supojavnost tih dijagnoza, ali samo po sebi nije utvrdilo da jedna bolest uzrokuje drugu. 

Istodobno, izostanak statistički značajne povezanosti na razini velike populacije ne isključuje mogućnost da liječenje potvrđenog SIBO-a može pomoći pojedinim pacijentima.

U drugom kliničkom istraživanju pacijenti su najprije testirani na SIBO. Među onima kod kojih je SIBO potvrđen, nakon liječenja rifaksiminom osip je nestao kod 20 od 28 osoba, a znatno se smanjio kod još šest. U placebo skupini stanje se uglavnom nije promijenilo ili se pogoršalo. Ti su rezultati opisani u kliničkom ispitivanju liječenja potvrđenog SIBO-a.

Probiotici kod rozaceje također se ispituju kao dopuna liječenju. U jednom istraživanju sudionici su najprije primali doksiciklin, a zatim — probiotičku mješavinu, placebo ili nisu primali dodatnu intervenciju.

Što se provjeravalo u istraživanju probiotika

U istraživanju je sudjelovalo 60 osoba s rozacejom. Nakon dvotjednog ciklusa doksiciklina sudionici su tri mjeseca uzimali konkretnu mješavinu pet sojeva, placebo ili nisu primali dodatno liječenje. U probiotičkoj skupini poboljšali su se neki pokazatelji, uključujući procjenu težine rozaceje i hidrataciju kože. Pojedinosti su navedene u istraživanju probiotika u kombinaciji s doksiciklinom.

Što učiniti u praksi

Ako se nadutost, bolovi u trbuhu, pretjerano stvaranje plinova, proljev ili zatvor ponavljaju, obratite se liječniku obiteljske medicine ili gastroenterologu. Prije konzultacija bilježite kada se simptomi pojavljuju, što ste jeli i jeste li primijetili promjene na koži.

Ako imate rozaceju i istodobno redovite probavne simptome, recite liječniku za oba stanja. Po potrebi će propisati testiranje na SIBO — za to se koriste izdisajni testovi.

Jedite raznoliko: u prehranu dodajte povrće, voće, mahunarke, orašaste plodove i cjelovite žitarice. Ako primjećujete povezanost između određene hrane i pogoršanja kože, bilježite kada se to događa. Konkretne dijete za liječenje akni smjernice zasad ne preporučuju.

Ako razmišljate o probiotiku za akne, obratite pozornost na konkretne sojeve i formulu: rezultati istraživanja jednog pripravka ne mogu se prenijeti na sve probiotike.

Što je važno zapamtiti

Istraživanja potvrđuju da crijevni mikrobiom može biti povezan sa stanjem kože, no njegova se uloga kod akni i rozaceje još razjašnjava. Pojedine probiotičke formule pokazale su pozitivne rezultate u kliničkim ispitivanjima, a liječenje potvrđenog SIBO-a kod dijela pacijenata s rozacejom bilo je praćeno poboljšanjem kože. Ipak, ti pristupi zasad ne zamjenjuju standardno dermatološko liječenje.

Crijevo je samo jedan od čimbenika koji mogu biti povezani sa stanjem kože. Sunce, onečišćenje, prehrana, san i stres također djeluju međusobno povezano. O tome šire govori članak o ekspozomu kože te utjecaju okoliša i načina života. A o tome kako se stresni signali mogu odraziti na kožu govori članak o osi „koža — mozak”.

Izvori

  1. Trompette A, Pernot J, Perdijk O, et al. Gut-derived short-chain fatty acids modulate skin barrier integrity by promoting keratinocyte metabolism and differentiation. Mucosal Immunology. 2022;15(5):908–926.
  2. Deng Y, Wang H, Zhou J, et al. Patients with Acne Vulgaris Have a Distinct Gut Microbiota in Comparison with Healthy Controls. Acta Dermato-Venereologica. 2018;98(8):783–790.
  3. Lesiak A, Krawczyk A, Piasta J, et al. Gut and skin dysbiosis in acne vulgaris: a comparative microbiome analysis. Frontiers in Cellular and Infection Microbiology. 2026;16:1904271.
  4. Eguren C, Navarro-Blasco A, Corral-Forteza M, et al. A Randomized Clinical Trial to Evaluate the Efficacy of an Oral Probiotic in Acne Vulgaris. Acta Dermato-Venereologica. 2024;104:adv33206.
  5. Egeberg A, Weinstock LB, Thyssen EP, et al. Rosacea and gastrointestinal disorders: a population-based cohort study. British Journal of Dermatology. 2017;176(1):100–106.
  6. Parodi A, Paolino S, Greco A, et al. Small intestinal bacterial overgrowth in rosacea: clinical effectiveness of its eradication. Clinical Gastroenterology and Hepatology. 2008;6(7):759–764.
  7. Yu J, Duan Y, Zhang M, et al. Effect of combined probiotics and doxycycline therapy on the gut–skin axis in rosacea. mSystems. 2024;9(11):e01201-24.
  8. Reynolds RV, Yeung H, Cheng CE, et al. Guidelines of care for the management of acne vulgaris. Journal of the American Academy of Dermatology. 2024;90(5):1006.e1–1006.e30.
  9. Tjiu JW, Lu CF. Oral Probiotics in Acne vulgaris: A Systematic Review and Meta-Analysis of Double-Blind Randomized Clinical Trials. Medicina. 2025;61(12):2152.
  10. Lin HW, Tam KW, Huang YC. Efficacy of oral probiotics in patients with acne: a systematic review and meta-analysis of randomized trials. Clinical and Experimental Dermatology. 2026;51(1):68–77.